Uvod u EU fondove

Posredovanje pri zapošljavanju -> Uvod u EU fondove

Kako se približavamo pristupanju Europskoj uniji i kako je pitanje korištenja EU fondova već sada za sve nas u Hrvatskoj vrlo značajno pitanje, važno je o tome što više znati. A sada nekako o tim EU fondovima vlada određeno neznanje, nesnalaženje, pa čak i odbojnost jer, slažem se, sve je dosta komplicirano.O EU fondovima i svemu što se oko njih dešava postoji ogromna količina informacija u javnosti. Teško se je u svemu tome snalaziti, a za svakog poduzetnika to postaje, na neki način, nužda. Neće se moći poslovati ako se ne bude imalo saznanje o mogućnostima financiranja iz EU fondova, ako se ne budu koristila sredstva za neke razvojne projekte ili ako se ne bude prodavalo robe i usluge onima koji razvijaju projekte sredstvima EU fondovima. Možda danas još to nije slučaj ali na duži rok to će biti dio poslovanja, poslovna funkcija da tako kažem, kao što su to marketing, financije, razvoj, ljudski resursi ili sl. Upravo ovaj moj članak ima za cilj da razbistri makar malo maglu koja postoji oko EU fondova i to na način da se ukratko, vrlo sažeto pokuša  prikazati kako taj sustav izgleda i kako uopće funkcionira. Ako se sagleda cjelina, ako se ima osjećaj kako ta cjelina izgleda i kako funkcionira, biti će lakše govoriti i razumjeti pojedinosti kojih ima jako puno, ali o tome drugim prilikama.

Kada govorimo o fondovima mislimo na programe EU sa nekim namjenama i ciljevima i sa određenim sredstvima za te namjene, pojednostavljeno nazvanim fondovi.

 Naime, sada Hrvatska tj. svi subjekti u Hrvatskoj imaju mogućnost financiranja:

a) iz predpristupnih fondova u okviru IPA (Instrument predpristupne pomoći)

b) iz fondova EU koji su već sada dostupni Hrvatskoj

IPA je u stvari grupa svih fondova namijenjenih za Hrvatsku  u predpristupnoj fazi za razdoblje 2007 – 2013.g., a zamijenila je fondove koji su bili aktivni prije toga kao što su CARDS, PHARE, ISPA, SAPARD i koji više nisu aktivni. IPA se sastoji od pet komponenti i to: 1. Pomoć u tranziciji 2. Prekogranična suradnja 3. Zaštita okoliša i regionalni 4. Razvoj ljudskih resursa i 5. Ruralni razvoj (IPARD), a svaka komponenta ima određene prioritete i mjere koje možemo u smislu neke podjele smatrati jednim fondom. Npr. IPARD ima mjeru 302 koja financira ruralni turizam (i drugo), ta mjera ima poseban pravilnik objavljen u Narodnim novinama, vodić za popunjavanje dokumentacije i samu prijavu, posebna sredstva na raspolaganju i za tu se mjeru objavljuju natječaji za dodjelu bespovratnih sredstava (u 2011.g. bila su dva natječaja). Za IPA fondove nadležne su autorizirane institucije u RH kojemia je EU prenijela nadležnosti. Prijava na natječaje vrši se na adresu tih instutcija (ministarstva, državnih agencija i sl.) u Hrvatskoj.

Fondovi EU koji su već sada dostupni Hrvatskoj su samo neki fondovi EU za koje je Hrvatska potpisala sporazum o korištenju tih fondova i za koje plaća članarinu. To su u stvari fondovi koje koriste sve EU zemlje, pa ih tako možemo koristiti i mi iz Hrvatske. To su npr. slijedeći fondovi: Culture, Media, FP7, CIP, Cjeloživotno učenje, Progress, Marcio Polo, Europa za građane i sl. Za fondove EU nadležne su institucije EU nadležne za te fondove u Briselu i prijave se vrši u Brisel.

No, većina fondova EU, naročito posebno važni strukturni i kohezijski fondovi biti će prisutni tek pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji, dakle 2013.g.

Sadašnji, nazovimo ih predpristupni fondovi u okviru IPA-e imaju godišnji financijski okvir od oko 160 mil EUR koji mi ne iskorištavamo u cijelosti. Po zadnjim informacijama iz medija uspijevamo iskoristiti oko 86% tih sredstava. Financijski okvir za strukturne fondove iznosi oko 2 miljarde EUR godišnje, što su ogromna sredstva ako se budu u cijelosti ili u većoj mjeri  iskoristila, odnosno koristila svake godine jer će ta sredstva biti na raspolaganju svake godine na duži rok. Karakteristike tih sredstava su da će ona biti vrlo široke namjene, slobodno možemo reći u najvećoj mjeri namijenjena za razvoj maloga i srednjega gospodarstva jer je cilj strukturnih fondova dizanje nivoa razvijenosti regija koje su po razvijenosti ispod 75% (90%) od prosjeka EU. Možemo si zamisliti što će  značiti za naš budući razvoj ako se budemo organizirali i osposobili da svake godine u malo gospodarstvo Istre uspijemo povići 150 – 200 mil EUR. Slično se odnosi i na cijelu Hrvatsku, korištenje tih ogromnih sredstava može biti jedan od uporišta izlaska iz krize i našega budućega razvoja. Ta je šansa iskorištena u Poljskoj koja je upravo zbog vrlo efikasnog korištenja EU fondova izbjegla recesiju i europska je država sa najbržom stopom rasta. Strukturni fondovi su: Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski fond,a u širem smislu i Europski fond za ruralni razvoj i Europski fond za ribarstvo.

Nažalost, medalja ima i drugu stranu. Ulaskom Hrvatske u EU mi nećemo imati samo prava korištenja tih 2 miljarde EUR, imati ćemo i obvezu uplaćivanja u proračun EU 0,5% našega BDP-a i 1% PDV-a što iznosi oko 650 mil EUR godišnje, pa nebi bilo dobro da se zbog toga što se nećemo dobro pripremiti za korištenje sredstava EU desi da više plaćamo u proračun EU nego što ćemo iz toga proračuna koristiti.

Kako je moguće koristiti sredstva iz EU fondova (danas i sutra)?

Potrebno je :

1. Imati pripremljen projekt što obuhvaća tehničku dokumentaciju, građevinsku dozvolu, investicijsku studiju, elaborate zaštite okoliša i elaborat zaštite na radu i drugu dokumentaciju ovisno o vrsti fonda.

2. Pripremiti svu potrebnu dokumentaciju i javiti se na natječaj jer se sredstva isključivo mogu koristiti prijavljujući se na natječaje koji se raspisuje za pojedini fond. Npr. 2011.g. bilo je tri natječaja za IPARD mjera 101 i mjera 103  a to je poljoprivredna proizvodnja i prerada poljoprivrednih proizvoda.

Kako to učiniti, dali je to jednostavno i dali da to sami učinite ili da potražiti pomoć ? Nažalost, teško je vjerovati da će svaki poduzetnik moći sve sam naučiti i osposobiti se za pripremu potrebne dokumentacije i za prijavu na određen natječaj, pa za to postoje specijalizirane konzultantske kuće ili odgovarajuće agencije i druge institucije javnoga sektora koje takve usluge pružaju klijentima. Jedno od konzultantskih poduzeća u istri  je naše društvo Adria Bonus d.o.o. iz Poreča, Partizanska 13, tel. 052  431 566, mail: info@adria-bonus.com, www.adria-bonus.com kojem se možete obratiti za svaku informaciju koja Vas interesira.

Informacije o EU fondovima su dostupne na internetu, postoje desetine web stranica u Hrvatskoj i cijeli niz web stranica EU koje se odnose na različite informacije i službenu dokumentaciju u vezi EU fondova, postoji odgovarajuća literatura, pravilnici, programi i drugi akti objavljuju se u Narodnim novinama, organiziraju se seminari, radionice, informacije o mogućnostima pojedinog fonda i slično pa je moja sugestija onima koji su zainteresirani da se uključuju u različite oblike edukacije o EU fondova, jer kako sam na početku rekao to je naša budućnost i svaki odgovoran poduzetnik ne može to zanemariti.

Stevo Žufić, dipl.oecc.

Komentari su zatvoreni.